JPU Dječiji vrtić „Vukosava Ivanović Mašanović“

Arhivistički normirani zapis za pravna i fizička lica i porodice – prema međunarodnom standardu – ISAAR (CPF)

Normirani arhivistički zapis za stvaraoca – JPU Dječiji vrtić „Vukosava Ivanović Mašanović“

PODRUČJE IDENTITETA

5.1 Vrsta stvaraoca		Pravno lice
5.1.2 Normirani oblik(ci) imena/naziva		Javna predškolska ustanova Dječiji vrtić „Vukosava Ivanović Mašanović“
5.1.3 Uporedni oblici imena/ naziva		Dječije zabavište

5.2 PODRUČNI OPIS

5. Vrijeme djelovanja		1921/22 – dalje
5.2.1. Istorija		Prvo dječije zabavište na ovom području otvoreno je pri Osnovnoj školi u Starom Baru šk.1921/22. g. Bilo je obuhvaćeno 25-oro djece, uzrasta 4-6 godina starosti, a zabavilja je bila Milica Pavlović. Nastava je izvođena u školskoj zgradi starobarske škole, u neuređenoj prostoriji, koja, kako ističe školski nadzornik Andrija Jovanović u svom izvještaju iz juna 1922.godine, „više liči na proste izbe, nego na učionice.“ Na ovom području gdje je preovlađivalo muslimansko stanovništvo postojala su dječja zabavišta za njihovu djecu, koja su se nazivala „sibijam mektebi“. Ova zabavišta nisu bila pod nadzorom školskog nadzorni – štva, pa se njihov rad odvijao bez adekvatne zvanične kontrole, u jako neuslovnim prostorijama. Na teritoriji Sreza barskog (Ulcinj, Seliti,Ostros,Vladimir, Mrkojevići) Postoalo je oko dvadeset „sibijam mekteba“, koji su otvoreni odlukom Muftijstva barskog. Nastavu u njima izvodili su imami, od kojih je većina bila bez ikakve školske spreme. Bilo je obuhvaćeno oko 500 muške i ženske djece. Radili su u neuslovnim i hladnim prostorijama. Zato je zahtjev Banske uprave sa Cetinja, Ministarstvo prosvjete Kraljevine SHS 2.IV 1928.g donijelo odluku o zatvaranju „sibijam mekteba“ na ovom području. Dekretom bana Zetske banovine br.31248 od 6. decembra 1930. g naređeno je da se otvori i odmah počne sa radom državno zabavište u Baru. Uz odobrenje Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije, Barska arcibiskupija ustupila je kuću i vrt u Gretvi(Stari Bar) za potrebe zabavišta. U jednoj prostoriji te kuće bilo je smješteno sirotište.Otvaranje zabavišta podržao je veliki broj građana, a posebno se angažovao arcibiskup barski drNikola Dobrečić. Kako ova zgrada nije u potpunosti odgovarala zahtjevima vaspitno – obrazovnog rada, to je arcibiskup Dobrečić pokrenuo akciju za prikupljanje sredstava kojima bi se izgradila nova zgrada. Prikupljenim sredstvima ubrzo je izgrađena nova zgrada za zabavište u Gretvi (Stari Bar). Međutim, zbog lokacije zgrade došlo je do nesporazuma između Opštine i Arcibiskupije. Opština i školski odbor starobarske škole zahtjevali su da zabavište radi u zgradi Gimnazije U Starom Baru, gdje radi nekoliko odjeljenja ove škole. Uz to vršena je propaganda da djeca muslimanske i pravoslavne vjeroispovijesti ne idu u zabavište u Gretvi, pa je 1932.g u tom zabavištu bilo svega 13-oro djece. Ubrzo zatim osnovana su dva zabavišta: jedno u Gretvi u kojem je radila jedna od sestara, Barać Stanislava, a drugo u starobarskoj školi. U zabavištu u Gretvi bila su djeca sve tri vjeroispovijesti i dobijala su hranu u sirotištu. O samom radu zabavišta sačuvana je relativno skromna dokumentacij. Prema jednom sačuvanom spisku za 1931/32 godinu u zabavište je bilo upisano 78-oro djece sve tri vjeroispovjesti. Vjerujemo da je to jedinstven (ili bar neuobičajen) primjer da se u jednoj državnoj instituciji nađu zajedno djeca katoličke, pravoslavne i islamske vjere uz punu saglasnost i podršku svojih roditelja. Treba na kraju napomenuti da je prevashodno zaslugom dr Nikole Dobrečića, arcibiskupa barskog i primasa srpskog, u Baru otvoreno prvo sirotište i zabavište. Tada su u Crnoj Gori postojala još državno zabavište na Cetinju, Nikšiću, Podgorici, Kotoru, Herceg Novom i Danilovgradu. Inače zabavište pri Arcibiskupiji radilo je do 1941.g. Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije, na zahtjev Arcibisku-pije, aktom br.58370 do 5.avgusta 1930.g odlučilo je da se u Baru, u korist siromašne djece, bez razlike po vjeroispovjestima, pored zabavišta, otvori prosvjetni kurs sa predavanjima iz ručnog rada, muzike, gimnastike, francuskog jezika i drugih praktičnih predmeta, uz odobrenje programa od strane Ministarstva prosvjete. U periodu od 1931.g do zaključno sa šk.1940/41.g u zabavištu, koje je bilo u sastavu starobarske škole, radile su zabavilje: Stanislava Barać, Viktorija Paviša i Zorka Mijušković. U odjeljenjima je bilo i do pedesetoro djece, ističe u svom izvještaju školski nadzornik Branko Divljan 29.juna 1931.g. Kraljevska banska uprava Zetske banovine Cetinje, rješenjem br.34635 od 16.decembra 1937.g, odobrila je otvaranje zabavišta pri Državnoj narodnoj školi u Popovićima (Bar). U novootvorenom zabavištu nastavu je izvodila učiteljica Fanika Despotović. U to vrijeme, kako se saznaje iz izvještaja Načelstva sreza barskog br.1646 od 25.11.1938.g, brojno stanje djece u zabavištima sreza barskog bilo je: u Starom Baru 79, u Baru-Popovići 81, Ulcinju 70, odnosno ukupno 230 djece. U toku italijanske okupacije zabavište u Starom Baru radilo je samo školske 1941/42.godine. Radila su dva odjeljenja sa 52 djece, a nastavu su izvodile Zorka Mijušković i Stanislava Giljen, koja je zamjenjivala Viktoriju Pavišu. Zabavište u Baru i Starom Baru nijesu odmah počela da rade poslije oslobođenja, što se vidi iz akta Kulturno-prosvjetnog odsjeka Sreskog narodnog odbora Bar br.10567/45 od 17.oktobra 1945.g, koji je upućen Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Crne Gore. U ovom aktu se, pored ostalog kaže: „Napominje se da su do kapitulacije postojala dva zabavišta (jedno u Starom Baru, a drugo u Baru).Ova zabavišta sada ne rade, mada imaju stručne zabavilje, koje sada vrše privremeno učiteljsku dužnost. Takođe na privremenoj učiteljskoj dužnosti nalaze se i dvije stručne učiteljice ženske zanatske škole.“ Međutim, ubrzo su stvoreni uslovi za početak rada zabavišta u sastavu obje barske škole. Istina, nedostajala su materijalna sredstva za osavremenjavanje vaspitno-obrazovnog rada sa djecom, ali je zahvaljujući entuzijazmu nastavnika bio zapažen uspjeh i na ovom stupnju vaspitanja i obrazovanja. Iz zapisnika Nastavničkog vijeća starobarske škole od 19.IX 1953.g saznaje se da je u sastavu škole radilo zabavište sa tri odjeljenja: dva u zgradi Gimnazije, a jedno u zgradi osnovne škole.Nastavu su izvodile učiteljice-zabavilje: Milosava Kavaja, Milka Lekić, Ljiljana Čobrenović i Jelena Popović-Janjić. Septembra 1954.g u odjeljenju Milosave Kavaje bilo je 33 djece, a u dva odjeljenja koja je vodila Milka Lekić bilo je 44 djece. Krajem 1955.godine, na osnovu odluke NO Opštine Bar br.1073 od 25.11.1955. godine, unjesto dotadašnjeg naziva „zabavište“ za ustanove na ovom stupnju obrazovanja ustanovljen je novi naziv „dječji vrtić“. Tom odlukom formirane su na ovom području dvije ustanove: Dječji vrtić u Baru i Dječji vrtić u Starom Baru.Ova dva vrtića, kao samostalne ustanove, radila su do 12.jula 1963.godine kada su, na osnovu odluke Opštine Bar br.01/5179 od 12.jula 1963.g, integrisani u jednu vaspitno-obrazovnu ustanovu pod nazivom: Dječiji vrtić „Vukosava Ivanović- Mašanović“ Bar. Novoosnovana ustanova dobila je ime napredne studentkinje, revolucionarke Vukosave Ivanović, rodom iz Podgorice, koja se na streljanju 20.avgusta 1941.g u Baru hrabro držala. Neposredno pred streljanje Vukosava je pljunula u lice fašističkom oficiru, rekavši: „Živje- la naša nepobjediva Partija! Živio Sovjetski Savez!“ Prva upraviteljica novoformirane ustanove bila je Milojka Vukmano-vić, vaspitačica, koja je tu dužnost obavljala i u Dječjem vrtiću u Baru od septembra 1954.godine. Dječji Vrtić u Starom Baru prestao je sa radom nakon katastrofalnog zemljo- tresa, koji je 15.aprila 1979.godine zadesio ovo područje. Godine 1960.g stručni aktiv vaspi- tačica dječjih vrtića sačinjavale su vaspitačice: Milosava Kavaja, Milka Lekić, Milena Đukanović, Anđela Leković, Mirjana Martinović i Milojka Vukmanović. Vremenom, počinju da se otvaraju nova područna odjeljenja Vrtića u Bjelišima, na Žukotrlici, u Polju, Sutomoru i Virpazaru. Za sve novootvorene Vrtiće podignuti su novi objekti: u Bjelišima površine 1198m², izgrađen sredstvima solidarnosti 1983.godine.U ovom objektu, pored prostorija za vaspitni rad, nalaze se kancelarije uprave Vrtića i centralna kuhinja iz koje se distribuira hrana za djecu u svim područnim odjeljenjima Vrtića. Objekat Vrtića na Topolici izgrađen je 1963.g a obnovljen 1972.g. Objekat Vrtića u Žukotrlici je poklon Austrijske vlade, a osposobljen je i pušten u rad 1980.g. Objekat područnog odjeljenja u Sutomoru izgrađen je 1982.g sredstvima SIZ dječje i socijalne zaštite. Vrtić u Sutomoru, jedno vrijeme prije integracije, nosio naziv „Neven“. Rad područnog odjeljenja Vrtić u Virpazaru počeo je školske 1972/73.g u staroj školskoj zgradi Kaluđerac kod Virpazara. Bilo je obuhvaćeno dvadesetoro djece uzrasta od 3 – 7 godina, a nastavu su izvodile učiteljice Natalija Pejović i Gvozdenija Spičanović. Prevoz djece iz Boljevića i naselja Braćani obezbijedila je Osnovna škola „Jovan Tomašević“Virpazar svojim prevoznim sredstvima. Zbog neadekvatnih uslova 1978.g Inspekcija Opštine Bar donijela je odluku o prestanku rada odjeljenja. Vaspitno-obrazovni rad u ovom odjeljenju ponovo je organizovan 5.decembra 1990.godine, a nastavu su od tada do zaključno sa 2000/01. godinom izvodile vaspitačice: Maja Đuković, Valentina Bošković, Biljana Orlandić i Vidosava Labović. Brojno stanje obuhvaćene djece u tom periodu kretalo se od 24-oro do 8 djece, što znači da se broj djece postepeno smanjivao. Zadnjih nekoliko godina vaspitno-obrazovni rad u ovom odjeljenju izvodi se u školskoj zgradi OŠ „Jovan Tomašević“ Virpazar. Područno odjeljenje Vrtića u Pečuricama osnovano je i počelo je sa radom u zgradi OŠ „Mrkojevići“ 1.septembra 2004.godine, a nastavu izvodi vaspitačica Dušica Nikočev- ić. U svim područnim odjeljenjima Vrtića organizovane su priručne kuhinje, u kojima djeca dobijaju dva obroka. Od 1983.godine od kada se vodi matična knjiga upošljenih radnika, u ovoj ustanovi radilo je 260 radnika, angažovanih u vaspitno-obrazovnom radu, medicinskim i pomoćno-tehničkim poslovima. U svim područnim odjeljenjima djeca uzrasta od 1-6 godina starosti raspoređena su u 20 vaspitnih grupa, a nastavu izvode 36 vaspitača i medicinskog osoblja. Dužnost upravitelja – direktora Vrtića od osnivanja ove ustanove obavljale su: Milojka Vukmanović (od septembra 1954. do 30.04.1983. Vjera Kovačević, nastavnik, prinudni upravnik u trajanju od od osam mjeseci šk.1983/84.godine, Zdenka Đurović, profesor (od 1984- 1993.god.) i od godine 1993.g Gordana Mijović, vaspitačica. Dan Vrtića je 21.mart. Ova ustanova je svojom programskom usmjerenošću uključena u savreme- ne tokove razvoja na ovom stupnju vaspitanja i obrazovanja djece. Ciljevi razvoja i unapređenja djelatnosti u ovoj oblasti precizno su utvrđeni u usvojenim dokumentima reforme. „Opšti cilj predškolskog vaspitanja i obrazovanja je da doprinese razvoju predškolskog uzrasta tako što će mu pružiti uslove i podsticaje da razvije svoje sposobnosti i svojstvo ličnosti, da proširuje iskustva i izgrađuje saznanja o sebi i drugim ljudima u svijetu, ističe se u knjizi Ministars- tva prosvjete i nauke RCG pod nazivom „Knjiga za promjene“, Podgorica 2001.g.
5.2.3. Mjesta		Bar, Stari Bar, Sutomore, Virpazar, Pečurice…
5.2.4. Pravni položaj		Vrtići su samostalne organizacije u oblasti obrazovanja čija je djelatnost od posebnog društvenog interesa. Vrtić je pravno lice i ima svoj štambilj i pečat. Zakonom o osnovnoj školi iz 1991.g , vrići kao predškolske ustanove dobijaju status javnih ustanova.
5.2.5. Funkcije, zanimanja i djelatnosti		Prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju se ostvaruje vaspitanje i obrazovanje djece, vodi briga o djeci i pruža pomoć roditeljima u poboljšanju kvaliteta života porodice i djece. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje obuhvata djecu do polaska u osnovnu školu Ciljevi predškolskog vaspitanja i obrazovanja su: 1) stvaranje uslova za život, razvoj i učenje djece; 2) razvijanje sposobnosti razumijevanja i prihvatanja sebe i drugih; 3) razvijanje sposobnosti za dogovaranje, uz uvažavanje različitosti i učestvovanja u grupi; 4) razvijanje sposobnosti prepoznavanja emocija i podsticanje emotivnog doživljavanja i izražavanja; 5) njegovanje radoznalosti, istraživačkog duha, mašte i intuicije, kao i razvijanje mišljenja; 6) podsticanje jezičkog razvoja, radi stvaralačkog i kreativnog korišćenja govora za čitanje i pisanje, odnosno pripreme za vaspitanje i obrazovanje; 7) podsticanje doživljavanja umjetničkih djela i umjetničkog izražavanja; 8) bogaćenje dječjeg iskustva kroz različite tipove aktivnosti iz svakodnevnog života; 9) podsticanje tjelesnog i motoričkog razvoja; 10) razvijanje samostalnosti, higijenskih navika i brige za zdravlje; 11) razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodi i zaštiti životne sredine. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, u zavisnosti od vrste programa vaspitno-obrazovnog rada i dužine boravka djece, ostvaruje se u jaslicama, vrtićima i drugim vidovima organizovanja predškolskog vaspitanja i obrazovanja (školice, igraonice, vježbaonice i dr.) u kojima se ostvaruje predškolsko vaspitanje i obrazovanje (u daljem tekstu: ustanova), u skladu sa ovim zakonom. U jaslicama borave djeca uzrasta do tri godine života, a u vrtićima djeca od tri godine života do polaska u osnovnu školu. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim potrebama ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
5.2.6. Nadležnost(i) Izvor(i) ovlašćenja		Primarni i posebni program predškolskog vaspitanja i obrazovanja utvrđuje Savjet za opšte obrazovanje Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Savjet). Kraći i specijalizovani program utvrđuje ustanova, u saradnji sa osnivačem, uz prethodno mišljenje Savjeta. Ustanova donosi godišnji program rada. Godišnjim programom rada ustanove bliže se utvrđuju: organizacija, oblici, sadržaji i raspored aktivnosti vaspitno-obrazovnog rada, usavršavanje nastavnika, vrste i nazivi programa, načini i oblici saradnje sa roditeljima, jedinicom lokalne samouprave, organima, organizacijma i dr. U ustanovi se organizuju vaspitne grupe. U zavisnosti od uzrasta djece, broj upisane djece u vaspitnoj grupi za primarni program je: 1) 12 za djecu do dvije godine; 2) 14 za djecu od dvije do tri godine; 3) 10 za djecu u mješovitoj grupi do tri godine; 4) 20 za djecu od tri do četiri godine; 5) 24 za djecu od četiri do pet godina; 6) 25 za djecu od pet do šest godina; 7) 20 za djecu u mješovitoj grupi od tri do šest godina. Broj djece u vaspitnim grupama za kraći, specijalizovani, posebni i druge programe utvrđuje se tim programima. Izuzetno od stava 2 ovog člana, broj djece u vaspitnoj grupi može se povećati, po odobrenju Ministarstva. U vaspitnoj grupi u kojoj su uključena djeca sa smetnjama u razvoju, broj djece se može smanjiti, po odobrenju Ministarstva. Polazište programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja je dijete, a vaspitač je kreator, istraživač, praktičar i kritičar sopstvene prakse, ne samo realizator programa. Predškolsko vaspitanje je nastavak i dopuna porodičnom vaspitanju, prvi je stepen vaspitanja i obrazovanja, pruža uslove za optimalan razvoj djeteta i ono nije samo direktna priprema za školu. Polazište programa je dijete koje je jedinstveno biće, ima pravo da bude ono što jeste, da uči i razvija se, razumije sebe i svijet koji ga okružuje, kroz process otkrivanja izgrađuje znanja, uči putem interakcije sa socijalnom i fizičkom sredinom, ima urođenu motivaciju da uči. Igea je način izražavanja i specifičan oblik učenja. Opšti cilj predškolskog vaspitanja i obrazovanja je da doprinese cjelovitom razvoju djeteta predškolskog uzrasta, tako što će mu pružiti uslove i podsticaje da razvija svoje sposobnosti i svojstva lićnosti, proširuje iskustva i izgrađuje saznanja o sebi i drugom svijetu. Izvori: – Savo Lekić, „Razvoj prosvjete i školstva u barskoj opštini“,Bar 2005 -Monografija„Virpazar, Bar, Ulcinj“ Beograd 1974., str.187. – Rastoder Šerbo, Rastoder Jasmina, „Dr Nikola Dobrečić, nadbiskup barski i primas srpski, Budva 1991., Str.111,112. – Zakoni o predškolskom vaspitanju i obrazovanju (1999.g, 2002.g, 2007.g, 2010.g).
5.2.7. Administrativno ustrojstvo / genealogija		Vaspitno-obrazovni rad u ustanovi obavljaju: vaspitač, vaspitač saradnik, defektolog vaspitač, stručni saradnik i saradnik. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom uzrasta do tri godine obavlja vaspitač, a njegu i preventivnu zaštitu medicinska sestra pedijatrijskog smjera. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom uzrasta od tri godine do polaska u školu obavlja vaspitač i vaspitač saradnik, a preventivnu zdravstvenu zaštitu djece medicinska sestra, po pravilu, pedijatrijskog smjera. Vaspitno-obrazovni rad na ostvarivanju specijalizovanog programa obavlja vaspitač saradnik. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u razvojnoj grupi obavlja defektolog vaspitač. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u porodici obavlja vaspitač koji je registrovan kao privatni vaspitač. Stručni saradnik pruža pomoć vaspitaču i medicinskoj sestri u obavljanju stručnih poslova. Preventivnu zdravstvenu zaštitu djece obavlja medicinska sestra-saradnik. U ustanovi se vodi jedinstvena pedagoška evidencija i to: radna knjiga, matična knjiga djece, karton sa podacima o razvoju djeteta, ljetopis ustanove i dr. Sadržaj obrasca i način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije propisuje Ministarstvo.
5.2.8. Opšti kontekst		Predškolsko vaspitanje i obrazovanje ostvaruje se prema obrazovnom programu predškol-skog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: obrazovni program). Obrazovnim programom utvrđuju se ciljevi i zadaci vaspitno-obrazovnog rada, broj djece u vaspitnim grupama, vrste, obim i oblici trajanja vaspitno-obrazovnog rada. Obrazovni program realizuje se kao: cjelodnevni program u trajanju od šest do deset časova, poludnevni u trajanju od četiri do šest časova; kraći i specijalizovani u trajanju od tri do četiri časa. Na osnovu obrazovnog programa donose se primarni, kraći, specijalizovani, posebni i drugi programi. Programi iz stava 1 ovog člana realizuju se prema mogućnostima ustanove, u skladu sa potrebama i interesima djece i roditelja. Ustanova može organizovati povremene programe vaspitanja i obrazovanja djece u prirodi i programe turističkog karaktera. Odluku o organizovanju rada, u smislu stava 3 ovog člana, donosi upravni odbor ustanove Primarnim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: primarni program) utvrđuju se obim i oblici vaspitno-obrazovnog rada sa djecom u jaslicama i vrtićima do polaska u osnovnu školu. Program iz stava 1 ovog člana realizuje se u javnoj ustanovi čiji je osnivač Republika, odnosno opština, iz mreže ustanova u kojima borave djeca više od tri sata i specijalnim ustanovama socijalne zaštite u kojima borave djeca bez roditelja ili roditeljskog staranja. Kraćim programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: kraći program) utvrdjuje se sadržaj kontinuiranih ili povremenih aktivnosti koje se mogu organizovati jednom ili više puta nedjeljno, u trajanju do četiri sata, u skladu sa potrebama i interesima djece i roditelja. Ustanova donosi godišnji program rada. Godišnjim programom rada ustanove bliže se utvrdjuju: organizacija, oblici, sadržaji i raspored aktivnosti vaspitno-obrazovnog rada, usavršavanje nastavnika, vrste i nazivi programa, načini i oblici saradnje sa roditeljima, jedinicom lokalne samouprave,organima,organizacijma i dr. Vrijeme organizovanja vaspitno-obrazovnog rada u ustanovama u toku godine određuje osnivač, uz saglasnost organa lokalne samouprave, zavisno od sadržaja programa koji se realizuje, u skladu sa potrebama i interesima roditelja i djece i klimatskim i drugim uslovima sredine. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje može organizovati predškolska ustanova i u porodici, u skladu sa ovim zakonom. Uslove i način organizovanja predškolskog vaspitanja i obrazovanja u porodici uredjuje Ministarstvo, na predlog Savjeta. U ustanovi se organizuju vaspitne grupe. U zavisnosti od uzrasta djece, broj upisane djece u vaspitnoj grupi za primarni program je: 1) 12 za djecu do dvije godine; 2) 14 za djecu od dvije do tri godine; 3) 10 za djecu u mješovitoj grupi do tri godine; 4) 20 za djecu od tri do četiri godine; 5) 24 za djecu od četiri do pet godina; 6) 25 za djecu od pet do šest godina; 7) 20 za djecu u mješovitoj grupi od tri do šest godina. Broj djece u vaspitnim grupama za kraći, specijalizovani, posebni i druge programe utvr-đuje se tim programima. Izuzetno od stava 2 ovog člana, broj djece u vaspitnoj grupi može se povećati, po odobrenju Ministarstva. U vaspitnoj grupi u kojoj su uključena djeca sa smetnjama u razvoju, broj djece se može smanjiti, po odobrenju Ministarstva. Ustanova može imati vaspitne jedinice van svog sjedišta. Odluku o organizovanju vaspitnih jedinica, u smislu stava 1 ovog člana, don donosi upravni odbor, uz saglasnost osnivača. Ustanova vrši upis djece u skladu sa propisanim uslovima. Način i postupak prijema djece u ustanovu reguliše se statutom ustanove. Djeca koja boluju zarazne bolesti mogu se privremeno isključiti iz ustanove na osnovu ljekarskog nalaza, u skladu sa statutom ustanove. Vaspitno-obrazovni rad u ustanovi obavljaju: vaspitač, vaspitač saradnik, defektolog vaspi-tač, stručni saradnik i saradnik. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom uzrasta do tri godine obavlja vaspitač, a njegu i preven-tivnu zaštitu medicinska sestra pedijatrijskog smjera. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom uzrasta od tri godine do polaska u školu obavlja vaspi-tač i vaspitač saradnik, a preventivnu zdravstvenu zaštitu djece medicinska sestra, po pravilu, pedijatrijskog smjera. Vaspitno-obrazovni rad na ostvarivanju specijalizovanog programa obavlja vaspitač sara-dnik. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u razvojnoj grupi obavlja defektolog vaspitač. Vaspitno-obrazovni rad sa djecom u porodici obavlja vaspitač koji je zaposlen u ustanovi ili je registrovan kao privatni vaspitač. Stručni saradnik pruža pomoć vaspitaču i medicinskoj sestri u obavljanju stručnih poslova Preventivnu zdravstvenu zaštitu djece obavlja medicinska sestra-saradnik. Vaspitač može biti lice koje je steklo višu ili visoku školsku spremu za predškolsko vaspi-tanje i obrazovanje. Defektolog vaspitač može biti lice koje je steklo visoku ili višu školsku spremu odgova-rajuće defektološke struke. Vaspitač saradnik može biti lice koje ima srednju, višu ili visoku školsku spremu, čiji se profil određuje svakim od programa vaspitno-obrazovnog rada. Stručni saradnik može biti lice koje je završilo visoku školsku spremu odgovarajuće struke (psiholog, pedagog, logoped, ljekar-pedijatar, stomatolog, socijalni radnik, nutricionista i dr). Medicinska sestra u ustanovi može biti lice koje je završilo srednju ili višu medicinsku školu, po pravilu, pedijatrijskog smjera. Medicinska sestra u jaslicama može biti lice koje je završilo srednju medicinsku školu pedijatrijskog smjera. U ustanovi se vodi jedinstvena pedagoška evidencija i to: radna knjiga, matična knjiga djece, karton sa podacima o razvoju djeteta, ljetopis ustanove i dr. Sadržaj obrasca i način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije propisuje Ministarstvo

5.3. PODRUČJE ODNOSI / VEZE

Prva relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Ministarstvo prosvjete Kraljevine SHS
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1918 – 1929

Druga relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1929 – 1941

Treća relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Italijanska uprava (II sv. rat) Velika Albanija – I I –
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1941 – 1945

Četvrta relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Ministarstvo prosvjete NRCG
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1945 – 1951

Peta relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Savjet za prosvjetu NO Bar
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1951 – 1963

Šesta relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Republički sekretarijat za prosvetu
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1963 – 1974

Sedma relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Fond za školstvo opštine Bar
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1963 – 1974

Osma relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Zajednica obrazovanja Bar
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1967 – 1974

Deveta relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Samoupravna interesna zajednica (SIZ) osnovnog obrazovanja i vaspitanja
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1974 – 1990

Deseta relacija

5.3.1. Ime / oznaka povezanog stvaraoca	Normirani oblik(ci) imena / naziva	Ministarstvo prosvjete i nauke Zavod za školstvo
	oznaka
5.3.2. Kategorija veze		hijerarhijska
5.3.3. Opis veze		nadređeni organ
5.3.4. Vrijeme odnosa / veze	1991 – …

5.4 PODRUČJE: KONTROLA

5.4.1. Oznaka normiranog zapisa		MNE DA JPUDJ
5.4.2. Oznaka(e)		Državni arhiv – Arhivski odsjek Bar
5.4.3. Pravila i / ili konvencije		ISAAR (cpf)
5.4.4. Status		privremen
5.4.5. Stepen podrobnosti normiranog zapisa		sumarno
5.4.6. Datum(i) izrade i izmjene		2010.g
5.4.7. Jezik(ci) i pismo(a)		Crnogorski/srpsko – hrvatski latinica, ćirilica
5.4.8. Izvori		-Zakoni o predškolskom vaspitanju i obrazovanju; – Savo Lekić, „Razvoj prosvjete i školstva u barskoj opštini“,Bar 2005; -Monografija„Virpazar,Bar, Ulcinj“,Beograd 1974., str.187. – Rastoder Šerbo, Rastoder Jasmina, „Dr Nikola Dobrečić, nadbiskup barski i primas srpski, Budva 1991., Str.111,112.
5.4.9. Napomene o održavanju	Autor normiranog zapisa	Jasmina Rastoder Državni arhiv – Odsjek za kontrolu, zaštitu, preuzimanje, smještaj, sređivanje, obradu i korišćenje arhivske građe Bar

POVEZIVANJE PRAVNIH LICA, FIZIČKIH LICA I PORODICA S ARHIVSKOM GRAĐOM I DRUGIM IZVORIMA

Prvi povezani izvor

6.1. Oznaka povezanih izvora	Naslov /Oznaka	Dječije Zabavište
6.2. Vrsta povezanih izvora		arhivski fond
6.3. Priroda odnosa / veze		stvaralac
6.4. Vrijeme povezanih izvora		1945 – dalje

Drugi povezani izvor

6.1. Oznaka povezanih izvora	Naslov /Oznaka	Opština Bar
6.2. Vrsta povezanih izvora		arhivski fond
6.3. Priroda odnosa / veze		tema
6.4. Vrijeme povezanih izvora		1945- 1989

Treći povezani izvor

6.1. Oznaka povezanih izvora	Naslov /Oznaka	Samoupravna interesna zajednica osnovnog obrazovanja i vaspitanja
6.2. Vrsta povezanih izvora		arhivski fond
6.3. Priroda odnosa / veze		tema
6.4. Vrijeme povezanih izvora		1974 – 1990

Četvrti povezani izvor

6.1. Oznaka povezanih izvora	Naslov /Oznaka	Zavod za školstvo
6.2. Vrsta povezanih izvora		arhivski fond
6.3. Priroda odnosa / veze		tema
6.4. Vrijeme povezanih izvora		1991 –