NEĐELJA ARHIVA 2022: Promocija Zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića – crnogorskog poslanika u Carigradu 1885-1887“

U prostorijama Državnog arhiva, 03.06.2022. godine, održana je promocija Zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića – crnogorskog poslanika u Carigradu 1885-1887“ knjiga I, koja je izašla u izdanju Državnog arhiva Crne Gore.

Na promociji izdanja uzeli su učešća v.d. direktora Državnog arhiva Danilo Mrvaljević, arhivski savjetnik Srđan Pejović i mr Vukota Vukotić.

U ime izdavača, v.d. direktora Danilo Mrvaljević je govorio o značaju i rezultatima ovogodišnje manifestacije „Neđelja arhiva“ u sklopu koje se održala promocija ovog Zbornika dokumenata, o programskim opredjeljenjima i budućim aktivnostima Državnog arhiva na publikovanju arhivske građe.

O samom izdanju, između ostaloga, je kazao sljedeće: “Crnogorska diplomatska prošlost oduvijek je bila u fokusu istorijske nauke, kao jedan od temelja u izgradnji i očuvanju državnosti. Stoga, svako djelo koje ima za predmet proučavanje ove teme, izaziva veliku pažnju domaće naučne i laičke javnosti. Iz tih razloga, Državni arhiv Crne Gore, sljedstveno svojoj programskoj orijentaciji, otpočeo je projekat na izdavanju zbornika dokumenata „Izvještaji Mitra Bakića – Crnogorskog poslanika u Carigradu“. Rad na ovom projektu započeo je nedavno preminuli službenik Državnog arhiva, istoričar, prof. Predrag Vukić i na njemu radio sve do svoje smrti 2019. godine. Rad su nastavili mr Vukota Vukotić i arhivski savjetnik Srđan Pejović, koji su proširili izdvojene izvještaje, dodajući i 1887. godinu i dokumenta iz fonda Poslanstvo Carigrad. Time je kompletiran sadržaj izvještaja poslanika Bakića za period njegovog prvog mandata na mjestu crnogorskog poslanika u Osmanskoj carevini i u punoj mjeri valorizovan trud pok. Predraga Vukića.”

Arhivski savjetnik Srđan Pejović se obratio prisutnima sa prigodnom besjedom o značaju objavljivanja izvora za arhivske institucije, pa i Državni arhiv Crne Gore. Na temelju osnovnih principa egdotike razjasnio je osnovne principe arhivske teorije i prakse i delikatnost posla koje je kao zadatak stavljlen pred arhivske ustanove. Osvrnuo se na rezultate Državnog arhiva na planu objavljivanja Zbornika dokumenata kao izvora za nauku i istakao je da je pojavljivanje knjige I ovog Zbornika, učinjen prvi korak u realizaciji edicije „Izvještaji crnogorskih poslanika u Carigradu“, koju Državni arhiv ima u svojoj srdnjeročnoj programskoj orjentaciji.

Mr Vukota Vukotić, u ime priređivača, prisutnima je konkretno približio predstavljeno izdanje. Naveo je da se Zbornik sastoji od 125 izvještaja i 131 depeše, koju je Mitar Bakić, crnogorski poslanik u Carigradu, raqzmijenio sa Ministarstvom inostraih djela na Cetinju u periodu od tri godine. Naglasio je da je edicija, čiji je dio ovaj Zbornik koncipirana tako da prati službovanje Mitra Bakića u Carigradu, pa tako knjiga I obuhvata prve tri godine, od januara 1885 do oktobra 1887, njegovog angažmana na mjejstu otpravnika poslova u Otomanskoj prijestonici. Takođe je istakao, da objavljeni izvještaji predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje crnogorske diplomatske i političke istorije. Pored toga, oni su vrelo informacija za izučavanje odnosa sa Osmanskim carstvom, ali i ostalim zemljama Balkana. Isto tako, Zbornik sadrži vrijedne podatke o crnogorskih iseljenicima u gradu na Bosforu, kojima se Mitar Bakić bavio u svojstvu kapetana, a što veliki broj njih izvlači iz istorijske anonimnosti. Na kraju, naglasio je značaj objavljenih izvještaja, kao prvoklasnih izvora, ne samo za istoriju, već i za mnoge druge naučne discipline, od pravne nauke, preko pomoćnih istorijskih nauka, do ekonomije. Posebno je istakao, važnost izvještaja za lingvistička istraživanja, jer su pisani narodnim jezikom, koji je time ušao u diplomatski diskurs.

Izvještaji Mitra Bakića iz Carigrada danas se čuvaju u fondovima Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju. Oni su sastavni dio fonda Ministarstvo inostranih djela u okviru koga je oformljena posebna serija pod nazivom Poslanstvo Carigrad. Obim sačuvane arhivske građe uslovio je da njegove izvještaje rasporedimo u više tomova, prema periodizaciji Bakićevog angažmana u Carigradu.