Naučna tribina „Duklja i Vatikan u XI vijeku – naučna otkrića” održana je pred brojnom kotorskom publikom u Izložbenoj sali Istorijskog arhiva u Kotoru, u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore. Na tribini su predstavljeni rezultati decenijskih naučnih istraživanja Lenke Blehove Čelebić u Apostolskom arhivu u Vatikanu. Pored Blehove Čelebić, koja je klasična filološkinja, istoričarka i paleografkinja, na tribini su govorili Danilo Mrvaljević, v.d. direktora Državnog arhiva Crne Gore, Zvonimir Deković, predsjednik HNVCG i književnik Aleksandar Ćuković.
„Cijeneći naučni rad gospođe Blechove Čelebić, kao i izuzetan značaj njenih posljednjih otkrića u arhivima Vatikana za državu Crnu Goru koja su plod dugogodišnjeg predanog rada, smatrali smo veoma važnim organizovati ovaj događaj. Duklja kod svih Crnogoraca, svih građana Crne Gore, uvijek kad se spomene izaziva posebnu emociju, kao prva crnogorska država, baza, osnova, fundament, kolijevka crnogorske državnosti. A ako je išta u brojnim raspravama i različitim pogledima na istoriju i istorijske procese neupitno to je državnost, hiljadugodišnja državnost Crne Gore, na koju smo svi ponosni. Svako otkriće iz 11. vijeka je samo po sebi veliko otkriće, a kada se takva otkrića odnose na Crnu Goru, to je za nas i za naš kontinuitet državnosti posebno važno. Imajući u vidu i to da Državni arhiv, kao nosilac, zajedno sa partnerima Narodnim muzejom, NB „Đurđe Crnojević” i HNV, u narednom periodu planira obilježavanje gotovo hiljadugodišnjih odnosa Crne Gore i Vatikna realizacijom projekta „Crna Gora i Vatikan 1062-2023” (izložba i film), čiju osnovu predstavljaju upravo otkrića gospođe Čelebić iz XI vijeka, to je bio dodatni motiv za organizovanje ovog kulturnog događaja. Za realizaciju ovog velikog i značajnog projekta za državu Crnu Goru, na kom se radilo tokom gotovo cijele 2022. godine i kojem je Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici dala najveći doprinos, projekta o kojem večeras prvi put govorim u javnosti, očekujemo podršku Ministarstva kulture i medija i Vlade Crne Gore.“ – kazao je direktor Danilo Mrvaljević.
Iz pozicije izdavača govorio je predsjednik HNVCG Zvonimir Deković.
„Kao što znate, HNV je do sada objavilo 54 knjige, od toga dvije liturgijske u saradnji sa Lenkom Blehovom Čelebić. To su ,,Kotorski misal sv. Jakoba od Lođe” i „Kotorski lekcionar i pontifikal”, knjige iz XII stoljeća, manuskripti pisani beneventanskim pismom na pergamentu, a kako je utvrđeno Pontifikal je do danas najstarija knjiga u Crnoj Gori. HNV je nominovalo ovu knjigu na Festivalu knjige u Kotoru i gdje je u obrazloženju nagrade napisano da se knjiga nagrađuje „za vrijedno reprint izdanje koje ima obilježje neprolazne vrijednosti”. HNV je sa zadovoljstvom prihvatilo da bude nosilac projekata Misala i Pontifikala“ – kazao je, između ostalog, Deković.
Aleksandar Ćuković je kazao da arhivska dokumenta koja je otkrila Lenka Blehova Čelebić osvjetljavaju ovu, dosad nepoznatu, ili malo poznatu epohu, i naučno utemeljuju tradiciju državne i diplomatske prepiske sa rimskim papama dugu punih 960 godina.
Lenka Blehova Čelebić je došla do dokumenata za koja se dosad, i to samo posredno, po čuvenju, preko njemačkih izvora, znalo da postoje, ali ih niko nije vidio ni raščitao, niti objavio pravi i puni sadržaj:
„To su dvije bule pape Aleksandra II upućene crkvenim vlastima Duklje 1062. godine, i bula pape Grgura VII upućena kralju Mihailu Vojislavljeviću 1078. godine. Radeći tokom 2022. godine komparativno u Vatikanu, ali i u Kotoru, Pragu, Jerusalimu i Regensburgu, spremila sam dokazni i kritički aparat koji će biti objavljan naredne godine. Ova otkrića bacaju novo svjetlo ne samo na XI, već i na XII vijek. Na prvi se odnose papske bule Aleksandra II, i Grgura VII, dok političke i crkvene prilike u XII stoljeću osvjetljava prepiska pape Inoćentija III sa našim krajevima. Prije svega, studija „Kotor i evropski Zapad u 12. vijeku“, fundirana je na otkriću da su u Kotoru, iako zabačenoj latinskoj provinciji, bili čitani i tumačeni najviši autoriteti toga doba. Među njima su: Beda Prečasni (672-735), otac engleske istorije, Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) i drugi, čija djela je Kotor znao i citirao – dvojice poslednjih još za njihova života“ – navodi Blehova Čelebić.
„Što se Montenegrine u Vatikanu tiče, ona je sastavni dio raznih rukopisa i raspršena je na više lokacija. Zahvaljujući dobroj navici Svete Stolice da se od svakog pisanog dokumenta napravi najmanje jedna kopija i koncept, mogli smo pronaći korespodenciju papa i prelata sa zvaničnicima sa naših prostora. Novopronađeni dokumenti bacaju nešto drugačije svjetlo na crnogorsku istoriju. Prije svega, tu je pitanje borbe za prevlast uzmeđu Istočne i Zapadne crkve, dobro posvjedočeno izvorima u kotorskom arhivu tokom 14.i 15. vijeka i nadalje. Vatikanska dokumentacija, međutim, dokazuje da je Sveta Stolica preduzimala korake za pridobijanje priobalnih krajeva već od 11. vijeka i nije odustala. Godine 1078. je papa Grgur VII poslao dukljanskom vladaru Mihailu pismo iz kojeg proizilazi da se Mihailo obraćao papi, kao na vrhovni ured, da je između njih postojala razmjena poslanika i pisama i da je papa dukljanskog vladara pozivao u Rim. Motivacija Svete Stolice je bila širenje zapadnog obreda. Kod dukljanskih vladara je, međutim, jasno kolebanje između dvaju crkava, ali motivisano isključivo politički. Vjeroispovjest vladara je određivala koji će obred nadjačati“ – pojasnila je Lenka Blehova Čelebić.
